Događaji u atletici obično se usredotočuju na trčanje, skakanje, bacanje ili neku kombinaciju od tri. Slijedi popis događaja koji uključuju skokove i bacanja.
Skokovi
Skok uvis: Kao i kod svih skakačkih disciplina, natjecatelji moraju kombinirati brzinu – kako bi generirali podizanje – s tehnikom skakanja. Skakači mogu prići šipki s obje strane i sletjet će na veliki, općenito napuhani jastuk. U međuvremenu moraju očistiti šipku dugu 4 metra, a da je ne sruše s nosača. Šipka će izvorno biti postavljena na nisku visinu, na kojoj natjecatelji mogu odlučiti skočiti ili prijeći na drugu visinu. Bar se nakon svake runde podiže za unaprijed određeni iznos. Svaki natjecatelj koji pređe ili pređe visinu prelazi u sljedeću rundu. Natjecatelji se eliminiraju nakon što propuste tri uzastopna skoka i boduju se prema najvećoj visini koju su prešli. Izjednačavanje za prvoplasirane se prekida na countback - brojanjem promašaja natjecatelja tijekom natjecanja. Ako natjecatelji ostanu neriješeni za prvi, mogu se uključiti u preskok kako bi odredili pobjednika.
skok s motkom: Skakači s motkom imaju mnogo sličnih karakteristika kao i skakači u vis, ali zahtijevaju i izvrsnu snagu gornjeg dijela tijela. Svaki skakač juri niz pistu i postavlja motku – obično izrađenu od stakloplastike ili ugljičnih vlakana – u kutiju za preskakanje, a zatim se katapultira preko prečke i na prostirku za slijetanje. Kao i kod skokova u vis, skakači mogu dodirnuti šipku, sve dok ona ne padne. Pravila bodovanja iz kola su ista kao i za skok u vis, samo na mnogo većim visinama. Kao i kod svih skakanja, skok s motkom se odvija i tijekom susreta u zatvorenom i na otvorenom.
Dugačak skok: Natjecatelji sprintaju niz stazu i podižu se kada udare u šipku za polijetanje, slijećući u pješčanu jamu. Ako bilo koji dio trkačeve noge prođe pored šipke za uzlet, skakač se doziva za prekršaj i ne dobiva rezultat za rundu. Udaljenost se mjeri od kraja šipke za uzlijetanje do najbliže oznake koju je skakač napravio u boksu. Natjecanja traju najviše šest krugova. Na velikim događajima od šest krugova, poput Olimpijskih igara ili Svjetskih prvenstava, samo osam najboljih natjecatelja nakon tri kola nastavljaju završiti posljednja tri kola. Najduži pojedinačni skok pobjeđuje na natjecanju.
Trostruki skok: Taj se događaj nekoć nazivao "poskoči, preskoči i skoči", što je točniji opis onoga što sportaši rade od "trostruki skok." Događaj počinje poput skoka u dalj, s natjecateljima koji jure niz pistu i skaču s polijetanja odbor. No umjesto da skoče izravno u sletnu jamu, natjecatelji slijeću na drugu stazu i odmah se odguruju jednom nogom, a zatim slijeću na istu nogu. Zatim "preskaču" na svoju suprotnu nogu, s koje ponovno uzlijeću, u prostor za slijetanje. Događaj se boduje identično kao i skok u dalj.
Bacanja
Bacanje kugle: Očito je da svi bacači zahtijevaju snagu, ali je važan i vješt rad nogu. Bacači kugle moraju držati hitac blizu vrata ili brade cijelo vrijeme prije puštanja. Okrugla metalna sačma koju koriste stariji muškarci teška je 7,26 kilograma, dok je žena teška 4 kg. Oba spola moraju ostati unutar bacačkog kruga promjera 2.135 metara. Bacači kugle koristit će jednu od dvije tehnike, ili jednostavnu metodu "klizanja", u kojoj skaču naprijed na stražnjoj nozi, pomiču težina naprijed i izbacivanje udarca u zrak, ili tehnika rotacije, u kojoj se bacač kugle okreće kako bi dobio zamah prije nego što otpusti pucanj. Natjecatelji moraju izaći iz kruga straga nakon bacanja udarca kako bi izbjegli prekršaj. Pravila bodovanja su ista kao i kod skokova u dalj i trostrukih – najduže pojedinačno bacanje pobjeđuje u natjecanju. Bacanje kugle jedino je bacanje koje se održava i u zatvorenom i na otvorenom.
Bacanje diska: Bacači diska koriste veći krug bacanja od bacača kugle, promjera 2,5 metra, a bacaju uglavnom metalni disk. Seniorke bacaju disk od 1 kg, dok je kod muškaraca 2 kg. Inače, natjecanje diska izgleda i boduje se kao natjecanje u bacanju kugle u kojem svi natjecatelji koriste tehniku rotacije. Jedina druga razlika je veliki metalni kavez za bacanje koji djelomično okružuje natjecatelje kako bi zaštitio gledatelje od divlje bačenog diska.
Bacanje koplja: Koplja je jedino natjecanje u bacanju na kojem sportaši ne bacaju iz kruga. Umjesto toga, bacači jure niz stazu kako bi stvorili zamah za svoja bacanja, ali ne smiju prijeći liniju prekršaja, čak ni nakon što su bacali koplje. Koplja nalik na koplje koje koriste stariji muškarci teško je 800 grama; ženska verzija je 600 g. Bodovanje je isto kao i kod svih ostalih bacanja: šest rundi natjecanja, s pobjedom najdužeg bacanja.
Bacanje kladiva: Današnji "čekić" je zapravo metalna kugla pričvršćena na čeličnu žicu s krutom ručkom za hvat. Muška sprava je teška 7,26 kg, a ženska 4 kg. Bacači koriste isti krug kao bacači kugle, kao i isti kavez koji koriste bacači diska. Poput bacača diska i nekih bacača kugle, bacači kladiva se okreću unutar kruga kako bi stvorili zamah prije nego što puste čekić.
