6 stvari koje treba odlučiti pre nego što počnete da slikate

click fraud protection

Da li je potrebno pažljivo planirati sliku pre nego što počnete, ili biste je trebali pustiti da se razvija kako idete dalje? Planiranje slike može biti od pomoći jer tačno znate šta ćete da uradite, ali takođe može da spreči spontanost. Puštanje slike da se razvija dok radite je veoma oslobađajuće i omogućava vam da budete spontani, ali vam takođe ostavlja otvorenim za mogućnost da slika neće otići nigde i da ćete završiti u neredu.

Na kraju, stepen do kojeg planirate sliku zavisi od vaše ličnosti, neki ljudi smatraju da je to neophodno, a drugima prepreka. Ali bez obzira na to koliko detaljno želite da planirate (ili ne), postoji nekoliko odluka koje morate doneti pre nego što počnete da slikate.

Odlučite se za predmet

Odlučivanje o predmetu je logičan prvi korak jer utiče na format nosača, vrstu potpore koja se koristi i tehniku ​​koju ćete koristiti za kreiranje slike. Ako imate samo nejasnu ideju o tome šta da radite sa privlačnom temom, kao što je veličanstveni pejzaž, skiciranje ili izvođenje malih studija a ne puna slika će vam omogućiti da vidite da li kompozicija i izbor elemenata dobro funkcionišu bez gubljenja vremena ili materijala. Ugodna studija se onda može koristiti kao osnova ili referenca za sliku u punoj veličini.

Ali ako otkrijete da vas proučavanje čini ukočenim kada dođete da uradite sliku velikih razmera jer se fokusirate na to da je replicirate, a ne na to podsećajući vas u dovoljnoj meri na originalnu scenu, razmislite o tome da radite samo brze skice da vidite da li kompozicija funkcioniše i da napravite referentne fotografije da biste radili od pozadi vaš studio.

Odlučite se o formatu

Nakon što ste se odlučili za temu, morate odlučiti koji je najbolji format za podršku, da li treba da bude pejzažni ili portretni, ili možda kvadratni. Koji oblik platna će najbolje odgovarati temi? Na primer, veoma dugačko i tanko platno dodaje osećaj drame pejzažu, posebno onom širokog otvorenog prostora.

Odlučite se o veličini

Veličina podrške takođe treba da bude svesna odluka. Slika ne bi trebalo da bude određene veličine samo zato što je to veličina lista papira koji imate. Ako kupujete grundirana i rastegnuta platna, pri ruci imate nekoliko različitih veličina, tako da imate izbor. Razmislite o tome kako bi predmet izgledao da je naslikan malim, ili možda veoma velikim. Hoćete li raditi u prirodnoj ili prevelikoj veličini? Na primer, portreti koji su preveliki su veoma dramatični.

Odlučite se za medijum i tehniku

Ako ikada koristite samo jednu srednje onda ne morate da odlučujete koji je po vašem mišljenju najbolji za ovu konkretnu temu. Ali šta je sa tehnikom koju ćete koristiti? Na primer, ako koristite akrile, da li ćete ih koristiti gusto ili tanko, kao vodene boje, da li ćete koristiti retardere da usporite vreme sušenja? Ako koristite vodene boje, da li ćete koristiti maskirna tečnost da bi oblasti bile bele?

Odlučite o vrsti podrške

Da li ćete slikati na platnu, premazanom lesonitu ili papiru? Da li će to biti platno sa finim tkanjem, poput lana, ili grubim tkanjem koje će se videti? Da li će to biti glatki, vruće presovani papir ili grublji akvarel papir? Ovo je odluka koja ne utiče samo na teksturu završnog rada, već i na način na koji radite, na primer, platno će izdržati težak impasto kada se više puta prerađuje. Alternativno, tehnika koju želite da koristite će odrediti najbolju podršku.

Ako koristite ulja, akrili, ili gvaš, da li ćete koristiti a tlo? Koje boje treba da bude? Šta kažete na korišćenje komplementarne boje glavnoj boji na slici? Ako koristite pastele, koju boju papira ćete koristiti? I da li ćete postaviti početni sloj komplementarnih boja?

Odlučite se za boje

Hoćete li koristiti boju realno ili ne? Da li ćete koristiti sve boje koje imate ili ćete izabrati nekoliko da napravite paletu samo za tu sliku? Rad sa ograničenim spektrom boja može doprineti osećaju jedinstva na slici i velikom osećaju identiteta ili jedinstva između slika.

Profil Dizzy Gillespieja i zanimljive činjenice

Born 21. oktobra 1917. bio je najmlađi od 9 dece; njegovi roditelji su bili Džejms i Loti. Место рођења Cheraw, Južna Karolina. Umro 6. januar 1993, Englewood, New Jersey zbog raka pankreasa. Такође познат као Njegovo puno ime bilo je Džon...

Опширније

Klasifikacija muzičkih instrumenata: Sachs-Hornbostel

Sachs-Hornbostel sistem (ili H-S sistem) je sveobuhvatan, globalni metod klasifikacije akustičnih muzičkih instrumenata. Razvila su ga 1914. dva evropska muzikologa, uprkos njihovim sopstvenim strahovima da je takav sistematski sistem skoro nemog...

Опширније

Različiti delovi pesme koje bi svako trebalo da zna

Naslov pesme je veoma važan; mislite o sebi kao o prodavcu koji treba da predstavi proizvod, a naslov kao naziv tog proizvoda. Želeli biste da vaš naslov bude nezaboravan i da odgovara temi pesme. Takođe bi trebalo da istaknete svoj naslov tako š...

Опширније