Harmonika je relativna novajlija na muzičkoj sceni, izmišljena je početkom 1800-ih u Evropa — koja se zasniva na konceptu starijih kineskih instrumenata — i tek kasnije dobija oblik u svom modernom obliku tog veka. Pošto je harmonika mogla da proizvede tako glasan zvuk (zapamtite, pojačanje još nije došlo), postala je prilično popularna, posebno za plesnu muziku.
Harmonike u Americi
Veruje se da je većina harmonika došla u Ameriku sa putujućim nemačkim trgovcima i stekla popularnost u različitim zajednicama, uključujući germanske regione severnog srednjeg zapada, francuska Luizijanai granično područje Teksasa/Meksika. Nasleđe dolaska harmonike i danas je evidentno u žanrovima narodne muzike koji su ostali u tim krajevima.
Neki žanrovi muzike koji uključuju harmonike:
- Cajun Music
- Zydeco
- Tango
- Konjunto, Tejano i Norteno
- Polka
- Irish Music
- Musette i Chanson
- Quebecois
- Klezmer
Vrste harmonika
Postoje tri glavna stila harmonike: dijatonska, hromatska i klavijatura. Dijatonske i hromatske harmonike imaju dugmad za tastere, a harmonike za klavijature imaju klavirsku tastaturu za tastere. U standardnom instrumentu, tasteri se nalaze na desnoj strani instrumenta svirača. Na levoj strani se nalaze akordi ili bas note koje se koriste za sviranje ritma.
Dijatonske harmonike imaju jedan, dva ili tri reda dugmadi, a svaki red je podešen na određeni tonalitet, sa samo notama te skale. Svako dugme svira različitu notu u zavisnosti od toga da li se mehovi sabijaju („guraju“) ili se šire („povlače“). Dijatonične harmonike generalno imaju dva ili četiri leva dugmeta, dajući bas note i/ili akorde podešene na isti taster kao i dugmad za melodiju.
Hromatske harmonike imaju tri do pet redova dugmadi na melodijskoj strani instrumenta. Za razliku od dijatonične harmonike, ova dugmad su podešena na određenu notu, bez obzira da li se mehovi guraju ili povlače. Hromatske harmonike generalno mogu da sviraju u bilo kom tonusu, imajući najmanje jedno dugme za svaku standardnu notu, bilo da je prirodna, oštra ili ravna. Leva strana instrumenta sadrži različite akorde.
Klavirske harmonike su generalno najprepoznatljivije široj javnosti, pošto su ih popularizovali ljudi poput Lorensa Velka i "Čudan Al" Janković. Desna strana je jednostavno klavirska tastatura i radi isto. Leva ruka ima od osam do 120 dugmadi akorda.
Kako rade harmonike
Harmonike prave buku kada se mehovi napune vazduhom i ovaj vazduh se istiskuje iz rupa koje imaju malu trsku preko njih. Proizvođači harmonike ručno podešavaju ove trske, a svaka nota može pokrenuti bilo gde od jedne do četiri trske - što više trska, to je jači zvuk.